FEDJA VUKIĆ          -          ČLANCI          -          BIO          -           KONTAKT          -          LINKOVI          -         HR   EN
    -- RADOVI U ZNANSTVENIM ČASOPISIMA I ZBORNICIMA
-- RADOVI U STRUČNIM ČASOPISIMA
-- PUBLICISTIČKE RASPRAVE
--
Zagrebačka burza - natječaj i gradnja, Arhitekt Viktor Kovačić - život i djelo
--
Problem semantičke oznake "avangardno" u značenjskom polju pojma dizajn
--
Melankolična potraga za smislom
--
Neka aktualna pitanja valorizacije dizajna
--
Petnaest godina Studija dizajna
--
Teorija i praksa identitetskih sustava
--
Brand je identitetski sustav
--
Grad kao tržišna marka
--
Pojam «oblikovanje» u hrvatskoj kulturi pedesetih godina
--
Od oblikovanja do dizajna
--
Kako se kaže i misli "branding" na jezicima koji nisu engleski?
--
Industrija identiteta - historijska gramatika oglašavanja
--
Hibridni identiteti
--
Identitet, plan i tradicija
--
Problem oznake "avangardni" u semantičkom polju pojma dizajn
--
Teorija i praksa eksperimenta
--
  Pojam «oblikovanje» u hrvatskoj kulturi pedesetih godina

--
Društvena istraživanja 58-59, god. 11(2002.), br.2-3, str. 413-431, Institut Ivo Pilar, Zagreb 2002.

U knjizi Dvadeset godina tehnike i privrede Jugoslavije objavljen je 1966. godine i članak «Osnovni problemi industrijskog oblikovanja kod nas», autora Vjenceslava Richtera, arhitekta, dizajnera i teoretičara, jednog od utemeljitelja umjetničke skupine EXAT 51 (Richter, 1966., 123-128.). Desetak godina prije objavljen je tekst «O problematici primijenjene umjetnosti i o značenju inicijativne izložbe Prvi zagrebački trijenale», autora Bernarda Bernardija, arhitekta, teoretičara i također jednog od utemeljitelja skupine EXAT 51(Bernardi, 1955.). Oba teksta, dakle, već u naslovu ističu značaj «problematike» odnosno «problema», a značajnim se čini i to što oba teksta govore o fenomenu koji se danas u hrvatskoj kulturi standardno naziva «dizajn». Kako se u Bernardijevom tekstu uspostavlja koncepcija «umjetnika u industriji», a u Richterovom se tekstu govori o tome kako je «industrijski dizajn mnogima još nov i nejasan, a nekima i nepoznat (pojam)», čini se vrijednom usporedba tih dvaju tekstova, posebice stoga jer oba autora pripadaju jednakoj duhovnoj klimi u Zagrebu i Hrvatskoj tijekom pedesetih godina i kasnije (Denegri, 2000.). Dok Bernardi temelji novo viđenje «primijenjene umjetnosti» 1955. godine, Richter deset godina potom ustanovljuje kako «industrijski dizajn» još nije u domaćoj sredini stekao potpuni društveni smisao. Uz to valja napomenuti i činjenicu kako se u naslovu Richterova članka koristi pojam «industrijsko oblikovanje», dok se u čitavom tekstu, s istim značenjem, koristi pojam «industrijski dizajn».


Download -- -- RTF